Ovaj UPP nastao je iz holističkog pristupa altruizmu i poboljšanju kvalitete života. Budući da smo mi, autori, zaključili da nas stalno ponavljanje jednih te istih pitanja i krivih odgovora na grupi hr.rec.dvd frustrira i unesrećuje, kao i da općenito izaziva glavobolje i potiče negativno ponašanje prema okolini (tj. da vlastito loše raspoloženje prenosimo na svoju najbližu okolinu, koja bi u pravilu trebala biti sastavljena od nama najdražih), odlučili smo sastaviti referencu kojom bismo izbjegli negativne pojave bar u ovom malom kutku društvene zajednice.
S izuzetkom dijela činjenica koje smo preuzeli iz tuđih odgovora i teorije iz referenci, svi savjeti proizlaze iz našeg relativno velikog iskustva iz ovog područja. Naša iskustva ne predstavljaju opća pravila, a u odgovaranju smo se uvijek trudili ostaviti druge mogućnosti otvorenima te odbacivati neutemeljene generalizacije. Tuđa pozitivna ili negativna iskustva uvijek su dobrodošla.
Sadržaj UPP-a organiziran je oko nekoliko bitnih tema koje se često pojavljuju na grupi, bez neke posebne hijerarhije.
Verzija: 1.11
Datum: 07/01/2005
Trenutno aktualna kopija UPP-a nalazi se na adresi azrael.rot13.org/hr.rec.dvd.upp.
(Kopiranje UPP-a je slobodno, ali molimo da se obavezno ostavi link na
izvornik.)
Komentare, ispravke, mišljenja, milijunske donacije i sve ostale poruke vezane uz UPP šaljite na adrese sfgmarin@filozof.ffzg.hr ili Arminio.Grgic@yahoo.com. Unaprijed vas upozoravamo da ignoriramo račune.
Sve je ovo, po obiteljskoj vezi, u HTML pretvorio Ranko iz dubine i dobrote najljepšeg srca svijeta, zbog čega je i neko vrijeme držao kopiju na svom Webu. (Zato što smo mi lijeni. G.)
1. Tehničke razlike između DVD izdanja
1.1. Što su to regije?
1.2. Koje su razlike između DVD-ova izdanih u različitim regijama?
1.3. Postoje li različita izdanja unutar jedne regije? (Ili: što su to intra-regionalna izdanja?)
2. Podjela DVD izdanja prema sadržaju
2.1. Što je integralna verzija filma?
2.2. Što je skraćena verzija filma?
2.3. Što je produžena verzija filma?
2.4. Kako otkriti o kojoj se verziji filma radi?
2.5. Što su dodatni sadržaji?
3. Kupovanje preko Interneta (što, zašto i kako)
3.1. Zašto kupovati preko Interneta?
3.2. Koliki su poštanski troškovi slanja u Hrvatsku?
3.2.1. Koliki su poštanski troškovi slanja s Amazona?
3.3. Što su carinski troškovi? Hoću li ih morati platiti? (Moj prijatelj je rekao. . .)
3.4. Dobro, želim kupiti DVD preko Interneta ali nemam kreditnu karticu? Kako još mogu platiti?
3.5. Moja narudžba nije stigla u predviđenom roku ili je oštećena. Što da radim?
3.6. Gdje kupiti?
3.6.1. Za R2 izdanja
3.6.2. Za R1 izdanja. Isključivo u NTSC formatu.
3.6.3.Ostale regije
4. Kupovanje u Hrvatskoj
4.1. Da li svi diskovi kupljeni u Hrvatskoj imaju hrvatski titl?
4.2. Ali ja moram imati hrvatski titl! I želim kupiti disk u Hrvatskoj! Kupujmo hrvatsko! Gdje?
4.3. Hrvatska izdanja koja treba izbjegavati
5. Hardver
5.1. Što je modifikacija playera?
5.2. Kako modificirati player?
5.3. Htio bih modificirati svoj player. Što da radim/koga kontaktirati?
5.4. Svestranost DVD-ova: prednost ili mana?
5.5. Što kupiti?
5.6. Gdje kupiti?
5.7. Mogu li gledati DivX-e na svom DVD playeru?
5.8. Televizijski standardi.
1. Tehničke razlike između DVD izdanja
Kad govorimo o razlikama između izdanja pojedinih DVD-ova, možemo
govoriti o više vrsta razlika: npr. verzija filma, broj ili vrsta dodatnih
sadržaja i tehnički elementi. U ovom dijelu se osvrćemo prije svega na tehničke
razlike kao što su format video sadržaja, titlovi i kompatibilnost s opremom.
Iako povremeno izlazimo izvan tehničkih detalja i spominjemo elemente koji s
jednakim pravom mogu spadati pod razlike u sadržaju, to činimo isključivo radi
isticanja manje poznatih začkoljica vezanih uz izdavačku praksu.
Poznavanje osnovnih činjenica je posebno bitno kod kupovine DVD-ova iz drugih zemalja i preko Interneta, budući da zamjena ili vraćanje robe mogu biti vrlo nepraktični. S druge strane, zahvaljujući Internetu i dobrim trgovinama, možemo saznati skoro sve bitne podatke prije kupovine.
1.1. Što su
to regije?
Svaki disk sadrži regionalni kod koji ga čini čitljivim samo u određenom
zemljopisnom području koje se naziva regionalnom zonom. Ovo je ograničenje,
poznato kao regionalna zaštita, uvedeno zbog holivudske distribucijske
politike: prvi i naoko najvažniji razlog bio je onemogućiti gledanje filma na
DVD-u prije nego što taj film prođe svoj "životni vijek" u
lokalnim kinima; drugi i realno bitniji je ostvarivanje puno čvršće kontrole
nad ekskluzivnošću distribucije video sadržaja na određenom području.
Regionalna zaštita danas ne predstavlja velik problem za bilo kojeg malo upućenijeg korisnika. Na skoro svakom današnjem DVD playeru, zaštita se može nekako zaobići, npr. modificiranjem softvera u playeru, unošenjem "tajne" kombinacije daljinskim upravljačem i sl.
U regionalnom sustavu specijalan slučaj predstavljaju DVD-ovi čiji je regionalni kod 0. R0 diskovi se mogu gledati na bilo kojem uređaju i distribuirati širom svijeta. Mnoga azijska izdanja i diskovi sumnjivog porijekla su označeni kao regija 0. U teoriji, R0 je trebao poslužiti za izdavanje naslova koji više ne igraju u kinima, no kako regionalni sustav nudi ogromnu kontrolu nad distribucijom, veliki izdavači koriste regionalnu zaštitu na svim svojim diskovima. Manji izdavači poput Anchor Baya znaju izdati starije filmove kao R0; iz principa se nadamo da će se njihova praksa proširiti. U svakom slučaju, ako kupujete takav naslov, obratite pažnju na format video sadržaja: budući da je moguća uporaba NTSC-a (za razliku od PAL-a, vidi 1.2 i 5.8.), diskovi ne moraju biti kompatibilni s vašim sistemom, pogotovo ako koristite televizor koji podržava samo PAL.
Po holivudskim pravilima:
Hrvatska spada u regiju 2 koja pokriva Evropu, Japan, Južnu Afriku i Bliski
istok (uključujući Egipat). U Hrvatskoj bi se smjeli prodavati i koristiti samo
diskovi i playeri označeni s R2 ili R0.
1.2. Koje su
razlike između DVD-ova izdanih u različitim regijama?
Osim samog regionalnog koda, ne postoji neko pravilo po kojem bi se mogli
međusobno razlikovati DVD-ovi izdani u različitim regijama, bar ne po
tehničkim detaljima.
Naravno, nepostojanje pravila po kojem bismo mogli odrediti regionalnu pripadnost izdanja ne znači da razlike ne postoje. DVD izdan u regiji 1 može biti specijalno prilagođen prikazivanju na 16:9 televizorima i imati više sadržaja od DVD-a izdanog u R2. R2 izdanje može imati više dodataka poput dokumentarnih filmova o snimanju glavnog naslova od R4 izdanja. Konačno, format video zapisa će djelomično ovisiti o regiji: budući da je u regiji 1 standard NTSC, svi R1 filmovi se izdaju u NTSC-u. S druge strane, evropski standard je PAL (sa svojim brojnim podvarijantama) a japanski NTSC, tako da kupovina R2 izdanja ne jamči da ćete na svojoj opremi moći pogledati film. Više o problematici PAL/NTSC, pročitajte pod 5.8. Pa ipak, svi filmovi izdani u Evropi će biti u PAL formatu. Ako kupujete preko Interneta a bitno vam je da kupite R2 PAL diskove, svakako provjerite što piše u tehničkim specifikacijama.
1.3.
Postoje li različita izdanja unutar jedne regije? (Ili: što su to
intra-regionalna izdanja?)
Isti film može biti izdan u više različitih izdanja unutar iste regije:
intra-regionalne razlike su slične onim inter-regionalnima,
spomenutim u 1.2: titlovi, dodatni sadržaji, kvaliteta, cjelovitost filma
(skraćivana ili integralna verzija), reklame itd., pa čak i format video
sadržaja (npr. japansko R2 izdanje će koristiti NTSC za razliku evropskog koje
će biti u PAL-u). Playeri zaključani na određenu regiju će moći
reproducirati sva izdanja te regije, što je jedina tehnička razlika između
inter-regionalnih i intra-regionalnih izdanja.
Teško je opisati sve moguće kombinacije, pa stoga spominjemo samo par osnovnih verzija. Npr. može se dogoditi da je u Velikoj Britaniji izdan isti disk kao i u Hrvatskoj a da kod nas košta bar 10% više nego vani, bez obzira što se na oba DVD-a nalazi isti sadržaj (dodatni sadržaji, format filma i sl.). Iako je ponekad moguće da čitavu R2 pokriva jedno izdanje te da do razlike u cijeni dolazi zbog različitih troškova u distribuciji (htjeli mi to priznati ili ne, mi smo vrlo malo tržište u odnosu na britansko, njemačko i sl.), pravi razlog je često taj što naš distributer kupuje prava na distribuciju i plaća titlovanje "u paketu" s drugim distributerima, uglavnom iz istočne Evrope i ostalim susjedima (što se vidi po titlovima na takvim izdanjima - češki, slovački, mađarski, slovenski...), te u skladu sa svojim troškovima formira cijenu za naše tržište. Pod ovaj drugi slučaj spada povremena (i tužna) hrvatska praksa: izdavanje istog filma sa slabijom kvalitetom slike i zvuka (ponekad u rangu VHS-a), bez dodataka ali zato sa reklamama, pogotovo onim koje nemaju veze s filmom, loše organiziranog no s hrvatskim titlom. Budući da se radi o čestoj pojavi, pretpostavljamo da se radi o najjeftinijem načinu izdavanja za distributera koji je ujedno i nažalost jedini način za kupovinu DVD-a s hrvatskim titlom (ma koliko primjena riječi "hrvatski" u vezi s prijevodima na DVD-ovima ponekad bila uvredljiva za naš jezik). Mali pokušaj popisivanja problema (budući da mi ne kupujemo puno domaćih izdanja, teško je popunjavati bazu vlastitim naporima) nalazi se među Drugim resursima. Istina, situacija se ponešto poboljšala, bar na prvi pogled.
Osnovna razlika između različitih intra-regionalnih izdanja su titlovi. Ukoliko vam je važan hrvatski titl, prilikom kupovine provjerite da li se nalazi na disku sa željenim naslovom.
Neki izdavači - npr. Warner, Disney ili MGM - koriste posebne oznake za distribucijske zone izdanja izvan SAD-a. Ono što smo dosad vidjeli je slovo "D" koje slijedi broj. Tako postoje sljedeće vrste izdanja : D1 za izdanja za područje Velike Britanije (uglavnom samo s engleskim audio zapisom i cenzurirano od strane BBFC-a), D2 i D3 izdanja za Evropu bez Irske i Velike Britanije (uglavnom necenzurirana ili djelomično cenzurirana izdanja), te D4 izdanja za distribuciju u cijeloj Evropi, Australiji i na Novom Zelandu (u ovom slučaju se radi o multiregionalnim diskovima, 2/4).
2. Podjela DVD
izdanja prema sadržaju
Osim tehničkih pojedinosti kao što su format video materijala, titlovi,
regionalni kodovi i sl. koji se tiču kompatibilnosti i kvalitete diska,
DVD-ove razlikujemo po sadržaju - koja verzija filma se nalazi na
njima, broj i vrsta dodatnih sadržaja i sl.
Terminologija koju koristimo kad govorimo o verzijama filma je sama po sebi višeznačna, te je stoga ponekad teško reći koja je "prava" verzija filma. IOHO, verzija koja sigurno nije prava je ona cenzurirana.
2.1. Što je
integralna verzija filma?
Pod integralnom verzijom smatramo izdanje filma koje nije bilo cenzurirano ili
skraćeno. Pri tome treba voditi računa da film može biti skraćen već radi
prikazivanja u kinima (iako se često kao integralna verzija uzima upravo ta)
ili samo u nekim izdanjima. Naravno, ne pomaže činjenica da se čak i u istoj
državi mogu u kinima prikazati različite verzije istog filma.
Ako želite ući dublje u ovu temu, otiđite na IMDB i pogledajte koliko je verzija Blade Runnera navedeno, pa pokušajte odgovoriti na pitanje koja je ona "prava".
2.2. Što je skraćena verzija filma?
Pojedini DVD-ovi su cenzurirani i/ili skraćeni iz raznih razloga, ponekad
zbog želje da cenzori ocijene film kao pogodan za što širu publiku (mala djeca,
puritanci), no često bez nekog određenog razloga.
2.3. Što je produžena verzija filma?
Radi se o filmovima kojima su kasnije vraćene scene koje iz raznih razloga nisu
bile uključene (ili su bile izbačene) u film prikazan u kinima. Produžene
verzije često se nazivaju "Director's Cut", "Extended
Version" i sl. Ponekad ćete također naići na naziv "Integral
Version" kojeg uvijek uzmite cum grano salis (vidi 2.1.) jer se
s jedne strane može raditi o produženoj verziji no s druge možda se samo želi
naglasiti da se ne radi o cenzuriranoj verziji (pri čemu činjenica da produžena
verzija može i sama biti cenzurirana ne pomaže previše, zar ne?).
U devedesetima se pojavio trend izdavanja raznih DC verzija; osobno smatram da se u većini slučajeva radi o pristupu "idemo pokupiti još jednom novce od obožavatelja" te da se, s nekoliko časnih (npr. LOTR, koji je skraćen zbog dužine projekcije pa čak niti ne spada potpuno u ovu kategoriju) ili upitnih iznimaka (npr. Blade Runner DC, budući da se radi o novoj interpretaciji a sam režiser tvrdi da niti ovaj put nije imao potpuno slobodne ruke, ili Apocalypse Now Redux), uglavnom radi o uništavanju izvorne verzije filma (npr. Aliens DC, Abyss DC).
2.4. Kako
otkriti o kojoj se verziji filma radi?
Kratko rečeno - teško.
Ako se radi o produženoj verziji, ona je obično naglašena u naslovu. No cenzurirane (npr. Mad Max II) ili izmijenjene verzije (npr. Mad Max ili Fantasia) su puno teže za otkriti. Pri kupovini treba biti vrlo oprezan i provjeriti, ako je moguće, kod prodavača (što pak nije velika garancija uspjeha jer oni često ne znaju nikakve detalje osim onih navedenih na omotu a nerijetko niti te). Za britanska izdanja, posjetite stranicu BBFC-a (Brittish Board of Film Censors). Tamo se mogu pronaći informacije o cenzuri, ali nažalost ove informacije nisu potpuno pouzdane jer izdavači ponekad na cenzuru šalju već cenzurirane primjerke kako bi izbjegli restriktivnije certifikate - stoga je najbolje provjeriti kod samog izdavača (ako ima e-poštu i odgovara na e-poruke). Pored toga, preporučujemo vam da pratite grupe i forume koji se bave filmovima i DVD-ovima, Web-stranice na kojima entuzijasti opisuju razlike (npr. na stranicama DVD File se nalazi područje koje evidentira neka rezanja i promjene), i sl.
Konačno - IMDB. IMDB je ogromna baza podataka o filmovima, a ujedno i izvrsno mjesto za početak potrage za daljnjim resursima. U njoj su između ostalog navedene različite verzije pojedinih filmova, detalji DVD izdanja i tehničke informacije - za filmove i za DVD izdanja. Iako se radi o najboljem jedinstvenom izvoru, vodite računa da IMDB prije svega popunjavaju korisnici i filmofili te da navedeni podaci ne moraju biti točni. Također, dužina filma ne mora biti relevantan faktor: vjerovanje da je film skraćen ako minutaža filma na DVD-u ne odgovara minutaži na IMDB-u nije mjerodavno jer je kod PAL izdanja minutaža manja (iz tehničkih razloga, PAL filmovi su 4% kraći u odnosu na stvarnu dužinu filma) dok je kod NTSC-a jednaka onoj u kinima. Uz to, film može biti skraćen za desetak sekundi što se ne mora reflektirati u minutaži; scena može biti promijenjena a ostati istog trajanja (npr. cenzura ". . .and masturbation" jedne od epizoda Monty Python's Flying Circus); i na kraju krajeva, minutaža na omotu (ili u IMDB-u) ne mora biti točna.
2.5. Što su dodatni sadržaji?
Dodatnim sadržajima nazivamo sve što nije osnovni sadržaj nekog DVD izdanja;
npr. za filmove je to sam film s eventualnim prijevodima i izbornikom scena.
Dodataka ima svih vrsta, a najčešće se radi o foršpanima, dužim ili kraćim
dokumentarcima vezanim uz snimanje ili temu filma, komentarima članova filmske
ekipe (režiser, scenarist, glavni glumci i sl.) i drugim sadržajima vezanim uz
osnovni sadržaj diska (npr. skice i/ili pregled scena, izbačene scene,
alternativna verzija i tako dalje).
Izdavači ponekad vole kao dodatak navesti mogućnost direktne reprodukcije pojedine scene (tj. Chapter Selection). To nije dodatni sadržaj; postojanje ovog izbornika je nepisani standard i gotovo da nema DVD-a koji ga ne sadrži.
Većina naslova kao dodatni sadržaj nudi bar foršpan, dok se bogatije opremljeni naslovi izdaju sa hrpom dodataka, sve češće na dodatnom disku ili čak i na više diskova (npr. de luxe izdanje LOTR-a ili Criterionovo izdanje Brazila) jer veća količina dodataka ostavlja manje prostora za kvalitetan transfer samog filma. Imajte na umu da su oznake pojedinih izdanja jako zbunjujuće: Special, Platinum, Anniversary, Super Ultra Cool i slične fraze ne znače automatski da se radi o izdanju s dodacima ali niti da dodataka nema, kao niti da se dodaci razlikuju od onih na drugim izdanjima (npr. prvo R1 izdanje Starship Troopersa dolazi na dvostranom disku, na prvoj strani film a na drugoj dodaci; specijalno izdanje dolazi na dva jednostrana diska no AFAIK jedina promjena je što su dodaci sad na odvojenom disku).
Neke gledatelje dodaci ne zanimaju ili im nisu ni približno toliko važni kao sam film, dok drugi na dodatnim sadržajima temelje odluku o kupovini DVD-a. Kvaliteta dodataka se razlikuje od filma do filma; ponekad se radi o izvrsnim dokumentarcima i uvidima u nastajanje filma a ponekad o gubljenju vremena koje vas može navesti da se zapitate da li vi zapravo vidite u filmu više od onog što se u njemu nalazi, ili dosadnih i bezveznih materijala uvrštenih s isključivom namjerom da bi se u popis dodataka mogla staviti još jedna stavka. Koliko su vam bitni dodaci ovisi isključivo o vama; ako postoji više izdanja nekog naslova, raspitajte se i razmislite da li vam dodaci vrijede razliku u cijeni. U pravilu, smatramo da su dodaci poželjni ako ni zbog čega drugoga onda zbog toga što vam ostavljaju izbor hoćete li ih pogledati ili ne.
Često se isti film izdaje u više verzija, ponekad dvije odjednom - jedna malo skuplja s dodacima a druga bez, čime se kupcu ostavlja izbor da plati ono što ga zanima (npr. Suspiria i Suspiria Limited Edition).
Također, u zadnje vrijeme se pojavila tendencija izrade izdanja pod nazivom Superbit (ako vas zanima detaljan opis, obavezno ih posjetite). Radi se o diskovima bez ikakvih dodataka čiji se sav raspoloživ prostor koristi za maksimalno povećanje kvalitete samog filma. Zasad su Superbit naslovi dosta rijetki a niti jedan film nije izdan isključivo u ovom obliku. No, s obzirom na tendenciju stavljanja dodataka na dodatne diskove, vjerojatno možemo očekivati nekakva Superbit+ izdanja s dodacima.
Izdanja Infinifilm
predstavljaju drugi originalan pristup isticanju sadržaja na DVD-u. Ta
izdanja obično omogućuju interaktivno gledanje filma: ako se pokrene
reprodukcija preko odgovarajuće opcije izbornika, na pojedinim scenama
pojavljuju se oznake i dodatne informacije s mogućnošću prelaska na dodatni
sadržaj koji pokazuje pozadinu njenog stvaranja i radnje. Vrlo zgodno za
ljubitelje dodatnih sadržaja.
U Hrvatskoj nema Superbit ili Infinifilm izdanja, a mnogi
diskovi dolaze bez ikakvih dodataka zbog odluka naših izdavača. Pa ipak,
situacija s dodacima se malo pomalo popravlja.
3. Kupovanje preko Interneta (što, zašto i kako)
U ovom dijelu UPP-a se nalaze informacije i savjeti vezani uz kupovanje
DVD-ova preko Interneta. Svi sadržaji se temelje na našim brojnim
iskustvima. Trudili smo se biti otvoreni i naglasiti sve mogućnosti uz
izbjegavanje neutemeljenih generalizacija.
3.1. Zašto
kupovati preko Interneta?
Odgovor nije jednostavan, pogotovo u slučajevima kad se određeni DVD-ovi
mogu jeftinije kupiti u Hrvatskoj.
Cijena svakako igra ulogu. Često se isti naslov može nabaviti jeftinije preko Interneta, što je posebno pozitivno ako vam nedostatak hrvatskog titla nije prepreka (što i dalje ne znači da kupovinom preko Interneta/izvan Hrvatske nećete dobiti izdanje s hrvatskim titlom). Pa ipak, vodite računa da cijena samog diska ne mora biti jedini trošak - imajte na umu eventualne poštanske troškove i rizik od gubljenja pošiljke u pošti, jednostavnost/kompliciranost reklamacija, potencijalne dodatne troškove kao što su PDV, carinske i poštanske pristojbe, špedicija i sl.
Bitni razlozi kupovine diskova izvan RH su izbor naslova i tehnička i sadržajna kvaliteta pojedinih naslova. Prema ponudi, ništa se ne može usporediti s onom na R1 tržištu. Evropa i Japan polako sustižu američku ponudu, no još su daleko od njih. Što se tiče kvalitete, kao što smo već spomenuli, vanjska izdanja su često tehnički kvalitetnija i/ili imaju dodatne sadržaje a o oba elementa možete saznati prije kupovine, bilo preko nezavisnih recenzija bilo preko komentara kupaca u nekim trgovinama kao što su Amazon i njegove podružnice. U Hrvatskoj se možete osloniti samo na omote diskova.
Prije bilo kakve kupovine preko Interneta, preporučujemo vam da "ispitate teren", tj. da postavite nekoliko bitnih pitanja trgovini iz koje biste htjeli naručiti. Ovo je popis onog što smatramo bitnim:
Odgovori na neka pitanja se vjerojatno već nalaze na stranicama same trgovine, ali praksa je pokazala da informacije ponekad nisu ažurne (obično u manjim trgovinama) pa vam savjetujemo da im se direktno obratite.
3.2.
Koliki su poštanski troškovi slanja u Hrvatsku?
Poštarina i troškovi pakiranja se razlikuju od dućana do dućana. U pravilu se
može reći "kol´ko para tol´ko muzike", bar u boljim trgovinama:
naime, ako želite da vam pošiljka sigurno stigne s drugog kraja svijeta za dva
dana, morat ćete platiti veću poštarinu. Neke trgovine besplatno šalju u
određene države, neke širom svijeta. Druge traže puno novaca ali nude sve mjere
sigurnosti koje možete zamisliti itd.
Ponekad je svaka država specifično navedena. Ako ne, gledajte prema zemljopisnim područjima - i imajte na umu da se za neke trgovine podjela Evropa/Ostatak svijeta odnosi na EU. Nemojte se začuditi ako ne nađete Hrvatsku na popisu evropskih država, nego shvatite da za njih (ili njihovu poštu) spadamo u kategoriju Rest of the World (ili ekvivalent).
Ukratko, svaka trgovina ima svoju ponudu, troškovi su navedeni na stranicama svih ozbiljnih trgovina a u onih par rijetkih slučajeva kad nisu, moraju biti prikazani prije potvrde narudžbe.
3.2.1.
Koliki su poštanski troškovi slanja s Amazona?
Ovo je vjerojatno najiritantnije pitanje koje se uz minimalne varijacije svako
malo vraća na hr.rec.dvd.
Svaka Amazonova trgovina nudi različite poštanske opcije, ovisno o državi u kojoj se nalazi. Također, poštanski troškovi ovise o vrsti i količini robe, odredištu i načinu slanja.
Ono što je iritantno vezano uz ovo pitanje je da su poštanske tarife savršeno jasno objašnjene na stranicama pojedine Amazonove trgovine i to uvijek na istom mjestu - kliknite na ikonu Help / Hilfe / Aide / WTF-je-ova-riječ koja se nalazi u gornjem desnom kutu svake stranice Amazona i pronađite hipervezu koja vam treba. Ako osnovni jezik trgovine nije engleski a vi ne razumijete njemački, francuski, japanski ili što već, svejedno kliknite na ikonu koja predstavlja sustav za pomoć: danas većina Amazonovih trgovina nudi pomoć i na engleskom, a ako ne, tabele s cijenama su dovoljno jednostavne za shvatiti bez dodatnih objašnjenja.
3.3. Što su carinski troškovi? Hoću li ih morati platiti? (Moj prijatelj je rekao... )
S eventualnim izuzetkom poštanskih troškova na Amazonu,
ovo je pitanje koje se najčešće postavlja. Radi se o najdiskutabilnijoj,
najbolnijoj i najmutnijoj temi, bar s gledišta prakse. Stoga, imajte na umu da
su podaci koje navodimo činjenice koje se mogu pronaći kopanjem po propisima
(hvala svima koji su se potrudili i objasnili nam bitne elemente) ali da
primjena propisa u praksi ne mora biti i često nije jako striktna. Nemojte se
pouzdati da ćete baš vi imati sreće i biti pogođeni dobrom voljom radnika
carinske pošte. Očekujte najgore i budite sretni svaki put kad pošiljka prođe.
Naime, svaka pošiljka iznad vrijednosti od 60 Kn koju vam je poslala pravna osoba bi se trebala cariniti. U slučaju DVD-ova, radi se o plaćanju PDV-a, carinskih i upravnih pristojbi i poštanskih troškova za uplatu prve dvije stavke carinskom uredu. Ako naručite jedan DVD s Interneta, dodatni troškovi mogu ispasti dvije trećine cijene koju ste platili u trgovini, pa čak je i nadmašiti. Nažalost, računanje troškova je nešto što ni uz najbolju volju nismo uspjeli precizno definirati jer se ponekad čak niti iznosi na uplatnici ne slažu sa specifikacijom (PDV, pristojbe itd.). Među interesantnim elementima se nalazi da bi se, iz raznih razloga, u osnovicu za carinjenje trebala uračunati i poštarina, a ponekad i puna vrijednost pošiljke (npr. kupujete DVD-ove s Amazona koji ih nudi s popustom od 20%, ali vam carinik zaračuna punu vrijednost robe plus poštarina; to je najgora moguća varijanta, no iskusili smo i to u nekoliko navrata). Tečaj po kojem se carinska osnovica pretvara u kune je vjerojatno nekako definiran, ali to je misterij čija je tajna namijenjena samo prosvijećenima, namještenicima carinskih pošti širom naše drage države.
Gore navedeno također vrijedi za pošiljke fizičkih osoba, ali je tu granica 300 Kn.
Ono što je pozitivno je da se granica od 60 Kn ne primjenjuje jako često. Carinici propuštaju male pošiljke ako cijena nije ekstremno visoka, a ponekad čak i veće/skuplje pakete. Ako vam se tako nešto desi, nipošto nemojte to uzeti kao pravilo već se smatrajte jako sretnim i zahvalite u sebi neznanoj osobi koja vas je poštedjela troška.
Kalkulacija preko koje možete otprilike izračunati očekivane carinske troškove slijedi. Prvi element je koja je točno vrijednost robe (X) koja će se cariniti; u pravilu, radi se o vrijednosti diskova (ili općenito robe podložne carinjenju, tj. bez knjiga ako slučajno naručujete s Amazona) i poštarine. Ta vrijednost ponekad može biti umanjena, npr. ako se u paketu također nalaze knjige pa se računa samo vrijednost diskova ili ako carinik ocarini samo dio pošiljke iznad granice. Na tu se vrijednost plaća PDV (X * 0,22), a ovisno o interpretaciji naputaka, dakle neobavezujućih uputa, možda još i carina (X * 0,22 * 1,1). Potom, slijede administrativni troškovi od ukupno 60 kuna (X * 0,22 * 1,1 + 60). Najvjerojatnije je da ćete paket primiti redovnom poštom, u kom slučaju plaćate slanje novaca nazad carini, barem dvadesetak kuna; možda vas carinska pošta obavijesti o paketu u kom slučaju ćete morati sami otići po njega, iako ćete proći jeftinije jer će vam naplatiti samo obavijest nekoliko kuna; ako primate pošiljku kurirskim službama, opet plaćate u pošti (jer su njihove procedure takve da uspore postupak do apsurda da požalite što ste ikad tako nešto htjeli napraviti); konačno, ako stvarno nemate sreće, špedicija koju sami plaćate, a iznosi po nekoliko stotina kuna.
Neke trgovine šalju pošiljke tako da na paketu deklariraju manju vrijednost, navedu da se radi o poklonu ili zapakiraju tako da izgleda kao da je pošiljatelj privatna osoba. Te mjere povećavaju mogućnost izbjegavanja carinskih troškova. Ponovno - ne smatrajte da ćete ih izbjeći, samo se nadajte.
Od nedavnih neugodnih iskustava, mnogi kupci s područja Splita su imali velike neugodnosti jer su splitski carinici počeli zahtijevati plaćanje špedicije od nekoliko stotina kuna na DVD-ove, što može višestruko preći cijenu same narudžbe!
Na kraju, vodite računa da sam trošak PDV-a nije strašan; u slučaju malih narudžbi, pogodit će vas više poštanski troškovi i fiksne pristojbe, no ako računate da ćete na sve platiti carinu, jednom narudžbom od 10 diskova možete uštedjeti 540-720 kuna pristojbi u odnosu na 10 narudžbi s po jednim diskom.
3.4. Dobro, želim kupiti DVD preko Interneta ali nemam kreditnu karticu? Kako još mogu platiti?
S izuzetkom aukcija preko E-baya
(a i tada, indirektno karticom), nemojte se truditi. Jednostavno, niti jedan
drugi način plaćanja nije pouzdan, praktičan i ne nudi dodatnu zaštitu (vidi 3.5.) kao
kreditna kartica. Sigurnost transakcija u dobrim trgovinama je vrlo visoka; ne
vjerujte trgovinama koje ne nude tzv. secure način plaćanja i to je to.
Preporučujemo korištenje Mastercarda, budući da se radi o jedinoj kartici koju
se apsolutno svugdje prima (neke trgovine, uglavnom nešto američkih i većina
azijskih, eksplicitno odbijaju American Express; situacija se jako poboljšala u
odnosu na prije desetak godina, no još je uvijek daleko od idealne).
Plaćanje pouzećem u pravilu nije opcija, s izuzetkom nekih hrvatskih stranica ili, u teoriji, sloveniskih.
Što se E-baya tiče, preporučujemo korištenje usluge Bidpay za plaćanje aukcija. Kupovina preko aukcija ima svoje opasnosti, no one ne spadaju u opseg ovog UPP-a.
3.5. Moja
narudžba nije stigla u predviđenom roku ili je oštećena. Što da radim?
U oba slučaja, odgovor je kontaktirajte trgovinu u kojoj ste kupili robu. Neke
trgovine će vam izići u susret na sve moguće načine: npr. Amazon će vam obično
istog trenutka o svom trošku poslati zamjensku narudžbu najbržom dostupnom
opcijom, a ako se radi o neispravnom disku, vratit će vam novac koji ste
potrošili za slanje nazad u trgovinu. S druge strane, u slučaju reklamacija u
Dvdboxofficu, prvo ćete trebati vratiti disk bez ikakve nadoknade - čak i
ako se radi o njihovoj greški. Najgori su slučajevi trgovina koje će vas
potpuno ignorirati tjednima i mjesecima, u kom slučaju primijenite čarobnu
frazu ". . . I'll be forced to contact my credit card company": ako
je "molim" čarobna riječ koja čelična vrata otvara, prethodna fraza
ne samo da otvara sve vrste čeličnih i ne-čeličnih vrata, već to radi trenutno
i priziva limuzinu koja će vas provesti kroz dotična vrata u pratnji izrazito
privlačne osobe željenog spola, šampanjac i kubanske cigare. (Ipak, vodite
računa da morate imati jasan razlog zašto se bunite: vaša narudžba je naplaćena
i nije stigla, roba je oštećena a prodavač vam je odbija zamijeniti i sl.)
3.6. Gdje kupiti?
Svaka trgovina ima svoje prednosti i nedostatke: izbor, poštanske opcije,
brzina, susretljivost, i sl. Većina trgovina drži samo lokalna izdanja (npr. za
Britance bi to bili R2 diskovi, britansko intra-regionalno izdanje); ako
netko nudi nešto više, spomenut ćemo u komentaru uz trgovinu.
3.6.1. Za R2 izdanja
Imajte na umu da se hrvatski titl ne mora nalaziti na svim R2 diskovima. Većina
trgovina će pri naručivanju skinuti porez na dodanu vrijednost. Također, ponuda
R2 NTSC diskova će biti naglašena. Ako vam brzina isporuke igra ulogu, mi
volimo britansku poštu koja dostavlja u Hrvatsku u prosjeku za 6-8 dana.
Ponekad i kraće. Ponekad i duže (ovisi o puno faktora - od načina slanja
i zadržavanja na carini do usporenja pošte zbog blagdana i tako dalje).
3.6.2. Za R1 izdanja. Isključivo u NTSC formatu.
4. Kupovanje u Hrvatskoj
U pravilu, naslovi koji su izdani samo za Hrvatsku i/ili zemlje bivše
Jugoslavije bliže susjede su jako loše kvalitete. Lokaliziraju ih i
masteriraju sami distributeri, vjerojatno uz mala financijska ulaganja tako da
je rezultat obično loš. Na mnogim diskovima se nalaze iritantne reklame koje se
uglavnom ne mogu preskočiti. Također, ta izdanja često nemaju dodatne sadržaje
(ili su isti minimalni) i neusporediva su s istim izdanjima za druge države.
Njihova jedina prednost je hrvatski titl, koji je, prema komentarima brojnih
gledatelja, često loš prijevod i/ili jako sličan srpskom.
Cijena takvog izdanja (koje se vani naziva "budget disk" i u pravilu se prodaje za 30% pa čak i 50% cijene običnog diska) kod nas je poprilična - ponekad čak i skuplja od istovjetnog, puno kvalitetnijeg inozemnog izdanja. Konkretno - ako vam titl nije presudan, zaobiđite kupovinu u Hrvatskoj jer je tržište preplavljeno ovakvim primjercima.
4.1. Da li svi diskovi kupljeni u Hrvatskoj imaju hrvatski titl?
Ne. Naši distributeri su u nekoliko navrata uvezli desetke popularnih naslova
na kojima nema hrvatskog titla. Provjerite pri kupovini. Srećom, već duže
vremena nismo čuli za slične poteze.
4.2. Ali ja moram imati hrvatski titl! I želim kupiti disk u Hrvatskoj! Kupujmo hrvatsko!
Gdje?
Na Internetu znamo samo za jednu trgovinu, Eks,
koju nismo nikada isprobali tako da o njoj ne možemo dati nikakav sud.
Od nevirtualnih trgovina, prije svega bismo vam preporučili zagrebački More Comics. MC prodaje stripove no nudi hrvatske DVD-ove po u pravilu najnižim cijenama. (Ako znate što tražite ili biste htjeli razgledati više od onog izloženog, pitajte, jer im čitava ponuda nije izložena.) Kod njih se povremeno nađe i nešto R1 diskova, a moguće je i naručivanje. Continetal Megastore u Zagrebu imao je solidan izbor, no nakon preimenovanja to otpada; istina, Profil Megastore i Algoritam sad imaju veliku ponudu, a malen izbor relativno neuobičajenih (sasvim običnih, ako razmišljate u razmjerima kao Arminio) naslova i izdanja dostupan je u Tamarisu. U velikim trgovačkim centrima poput Getroa se često može naći nekoliko naslova s velikim popustom.
4.3.
Hrvatska izdanja koja treba izbjegavati
Kao što smo spomenuli, postoje brojni problemi s kojima se možete susresti pri
gledanju diskova kupljenih u Hrvatskoj. Pokušat ćemo prikupiti što je više
podataka vezanih uz specifične naslove tako da biste znali što izbjegavati.
Budući da obojica vrlo rijetko posuđujemo hrvatska izdanja (a sasvim sigurno ih
ne kupujemo), slobodno nas obavijestite ako imate ikakve konkretne zamjerke za
naslov koji nije naveden na popisu. Na Arminiovim stranicama
nalazi se kratak popis problematičnih diskova. Za vlasnike WAP telefona,
omogućeno je pregledavanje popisa direktno iz trgovine:
WAP. Svaki dodatak popisu će se
cijeniti.
Ovdje se nalazi peticija protiv loših izdanja.
5. Hardver
Nekoliko objašnjenja i preporuka vezanih uz opremu za gledanje DVD-ova.
5.1. Što je
modifikacija playera?
Radi se o procesu kojim se uklanja jedna ili više zaštita tvornički ugrađenih u
DVD player. Ključna modifikacija je tzv. regionfree koja onemogućuje regionalnu
zaštitu (vidi 1.1.)
i uklanja ograničenje playera na reprodukciju filmova samo jedne regije. Ako
kupite player u trgovini u Hrvatskoj, moći ćete gledati sadržaje DVD naslova
regije 2 ili regije 0. Ako player modificirate, moći ćete također gledati
diskove drugih regija (upozorenje: pogledajte 5.8. o televizijskim
standardima). Postoji više vrsta regionfree modifikacija; neke od starijih i
jednostavnijih nisu u stanju zaobići napredni oblik regionalne zaštite poznat
kao RCE. U pravilu, ako možete ručno podesiti regiju vašeg playera, ili još
bolje, primarnu regiju kod playera koji se automatski prilagođavaju, RCE vam
neće smetati. Regionfree je najbitnija modifikacija playera, tako da uklanjanje
drugih vrsta zaštita u pravilu dolazi u kombinaciji s njom.
Neke modifikacije također isključuju makroviziju, sustav zaštite protiv kopiranja DVD sadržaja analognim putem na VHS VCR. Ta zaštita se manifestira promjenom kontrasta (svijetlo/tamno) na snimci, plavim prugama ili titranjem slike, čime je kopija neupotrebljiva (barem nama koji se smatramo, uvjetno rečeno, normalnima). DVD mora biti kodiran da bi se makrovizija aktivirala; neka novija izdanja je ne sadrže čime izdavači smanjuju trošak izrade (svako korištenje makrovizije plaća se autorima zaštite). Ako je makrovizija aktivirana, DVD player će pustiti njen signal u videorekorder "osjetljiv" na makroviziju (nekim starijim modelima uopće ne smeta) i prouzročit će smetnje u njegovim sklopovima te ometati snimanje. (Ponekad se smetnje javljaju čak i ako se DVD samo spoji preko VCR-a na televizor, bez pokušaja snimanja, što ovisi isključivo o elektronici VCR-a). Najveći problem ovog sistema zaštite je osjetljivost nekih novijih televizora na njega i smanjena kvaliteta prikaza - naime, događa se da se makrovizija javi i na televizorima a ne samo na videorekorderima. Najčešće se ova zaštita zaobilazi primjenom vanjskih dekodera koji otklanjanju njen signal.
5.2. Kako modificirati player?
Bez obzira radi li se samo o regionfree ili regionfree/makroviziji, postoji
nekoliko mogućnosti koje ovise o uređaju. Neki modeli nemaju nikakvo stvarno
ograničenje: dovoljno je unijeti "tajnu" kombinaciju tipki na
daljinskom i Voila! regija je podešena. Nekim playerima je potrebna
modifikacija softvera a drugima pomaže samo ugradnja dodatnih čipova. Ako ne
znate, nemojte to sami pokušavati napraviti.
5.3. Htio
bih modificirati svoj player. Što da radim/koga kontaktirati?
Potražite podatke na Internetu. Na stranicama VCDHelp
ima puno točnih i netočnih uputa. Budući da većinu modifikacija nećete moći
napraviti sami, obratite se pravom čovjeku: http://www.kucno-kino.com/.
5.4. Svestranost DVD-ova: prednost ili mana?
DVD playeri i sustavi sagrađeni oko njih su po mogućnostima postali dovoljno
bogati da samo čekamo sljedeći korak: ugradnju aparata za kavu i dostavu kokica
(i čokolade!), no pitanje je što je vama kao korisniku potrebno. Isto tako,
neki uređaji imaju neočekivana ograničenja - svima koji duže pratimo
tehnologiju i opremu poznate su patnje vlasnika nekoliko serija Sonyjevih
uređaja koji nisu mogli slušati CD-ove snimljene na CD-R-ove.
Ovoj problematici nije lako pristupiti, tako da ćemo spomenuti nekoliko
elemenata i preporučiti razumno biranje.
Skuplje je bolje, što ne znači da morate uzeti zajmove na nerođeno potomstvo da biste bili zadovoljni. Isto tako, ma koliko malo novaca svaka od gore spomenutih (i svih nespomenutih) mogućnosti koštala, ne zaboravite da ćete je vi platiti. Ako ste sigurni da vam X, Y i Z nikada neće trebati, nemojte računati te osobine kao prednosti već uspoređujte ono što vas zanima. Višak ne smeta, no ne smatrajte da ga morate imati.
5.5. Što kupiti?
Kao što smo ranije spomenuli, skuplje je bolje. (A: Ja imam Cyberhome
AD-M512 čije me mogućnosti zadovoljavaju a koji mi se sviđa jer se
DVD-ROM može zamijeniti pa dok god radi elektronika, glavni dio uređaja
se može "transplantirati".) Ali, u principu, treba znati što se
želi - odvojeni player i televizor, plus eventualno surround sistem, ili
komplet kakvi se prodaju pod imenom "kućno kino", ili DVD-ROM i
gledanje na kompjutorskom monitoru. Ključno pitanje je što je za vas dovoljno
dobro. Ovo je vrlo individualno područje, i pomalo podsjeća na ogrezle
audiofile s opremom vrijednom šesteroznamenkaste iznose koji na njoj slušaju
samo probne diskove. Uvijek možete potrošiti više. Za €1,000 se može
dobiti solidno kućno kino s televizorom. Naravno, za €2,000 se može
dobiti neusporedivo bolji sistem. Da li vam kvaliteta znači dodatnih
€1,000 ili €10,000? Koliko filmova koje biste htjeli imati možete
nabaviti za ono što uštedite na razlici u kvaliteti koju nećete osjetiti?
5.6. Gdje kupiti?
Ovisi što želite kupiti, no zapravo je vrlojednostavno.
Ako kupujete "žnj" kategoriju (iako se u njoj mogu naći izvrsni proizvodi, bar po mogućnostima), gledajte informatičke trgovine. Ako tražite najnižu klasu uređaja s imenom ili već spomenutu žnj kategoriju, veliki centri poput King Crossa, Getroa, Metroa i sl. Na tim mjestima ćete naći najniže cijene.
Bilo što drugo - http://www.kucno-kino.com/ i heroj naše grupe, Domagoj Marić. DM se bavi modificiranjem playera i njihovom (pomalo sivkastom no legalnom) nabavom po povoljnim cijenama, nudi skoro sve klase uređaja osim anonimnih, spreman je sve napraviti da bi pomogao ili savjetovao, dostavlja po Zagrebu, rješava garancije onoliko bezbolno koliko je to moguće i često nudi zamjenske uređaje. Da ijedna trgovina nudi podršku kakva se dobiva preko njega, svi njeni konkurenti bi bankrotirali. (G: Ako nalikuje na reklamu, neka - sve stoji i to iz brojnih vlastitih iskustava kao i iskustava svih ljudi koje sam uputio na njega.)
5.7. Mogu li gledati DivX-e na svom DVD playeru?
Tokom 2004. godine, masovno su se počeli pojavljivati jeftini uređaji koji
podržavaju format DivX. U početku se radilo samo o anonimnim i gotovo anonimnim
markama, no trend se proširio tako da mnogi današnji DVD playeri podržavaju
reprodukciju DivX-a i srodnih formata.
5.8. Televizijski standardi.
Postoji više televizijskih standarda; na ovom ćemo mjestu spomenuti samo
nekoliko potencijalnih problema i rješenja vezanih uz reprodukciju
DVD-ova.
PAL se u nekoliko svojih verzija koristi u Evropi, NTSC u Americi i Japanu. Budući da Evropa i Japan spadaju pod R2, svi R2 DVD playeri podržavaju reprodukciju PAL-a i NTSC-a. Za nas je jedini važan problem NTSC reprodukcija.
Problem koji se može javiti je vezan uz način na koji DVD player prikazuje video materijal u NTSC formatu. Naime, kod NTSC reprodukcije DVD player može napraviti jednu od tri stvari:
Većina DVD playera podržava a i/ili b, no samo rijetki, uglavnom kineski anonimci, mogu raditi c. Varijanta a podrazumijeva da imate multistandardni televizor a varijanta b da vaš televizor podržava PAL60 - iz tehničkih razloga, ako televizor podržava jednu, najvjerojatnije podržava i drugu mogućnost. Varijanta c je neophodna za reprodukciju DVD-ova na starim televizorima budući da ne ovisi ni na koji način o mogućnostima televizora.
6. Drugi resursi
Na sljedećim adresama možete pronaći detaljne informacije o općim temama: